U subotu, 27. listopada 2018. u župnoj crkvi Rođenja BDM u Pologu pod sv. Misom u 11 sati po rukama biskupa msgr. Ratka Perića za đakona će biti zaređeni dvojica bogoslova: Petar Filipović i Domagoj Markić.
Petar Filipović
Bogoslov Mostarsko-duvanjske biskupije, student Filozofsko-teološkoga instituta Družbe Isusove u Zagrebu, koji je afiliran Papinskom sveučilištu Gregorijani u Rimu, Petar Filipović, na svršetku pete godine studija uspješno je položio sve ispite, napisao diplomsku radnju od 47 stranica i tako postigao diplomu iz teologije, 20. rujna 2018. Mentor mu je diplomske radnje bio o. Antun Volenik DI, profesor pastoralne teologije na spomenutom Institutu.
Petar Filipović je župljanin mostarske katedrale. Rođen je 30. lipnja 1994. Maturirao je na Srednjoj elektrotehničkoj školi u Mostaru. Stupio je u bogosloviju 2013. godine. Nakon dvogodišnjega studija filozofije i jedne godine teologije u Sarajevu, Biskup ga je poslao na dovršetak teološkoga studija u Zagreb na Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, koji je afiliran Papinskom sveučilištu Gregorijani. Boravio je u Kolegiju Družbe na Jordanovcu. Vrativši se ovoga ljeta u Mostar, stavio se na pastoralno raspolaganje. Biskup ga je, nakon obavljenih petodnevnih duhovnih vježbi u rujnu ove godine, nakon što je 20. rujna položio diplomski ispit, u dogovoru sa župnikom don Ivanom Perićem, poslao u pastoralnu praksu u župe Svetoga Marka i Svetoga Luke, evanđelistâ, u Mostaru. Pastoralnu godinu u spomenutim župama pri zajedničkoj crkvi Krista Dobroga Pastira, kompletira pohađanjem povremenih predavanja iz pastoralne teologije u Zagrebu u Nadbiskupskom Pastoralnom centru za đakone iz više biskupija i redovničkih provincija. Nedavno je predstavio Ordinariju molbu za primanje sv. Reda đakonata.
Donosimo kratko predstavljanje Petrova elaborata.
Sažetak diplomskoga rada
Diplomska radnja nosi naslov Lewisove Kronike iz Narnije kao pomagalo biblijskom pastoralu. Rad je podijeljen, uz Uvod, Zaključak i Literaturu, u 5 dijelova:
- Životni put Clivea Staplesa Lewisa, 1898.-1963. (str. 3-8);
- O samim Kronikama (str. 9-14);
- Prvi dio Kronika(str. 14-25);
- Procjena druge knjige iz Lewisova niza (str. 26-35);
- Primjena knjiga u biblijskom pastoralu mladih (str. 36-42);
Zaključak i Literatura.
Clive Staples Lewis rodio se 1898. u Belfastu, u Sjevernoj Irskoj, kao drugo dijete u obitelji. U desetoj godini života umire mu majka Florence i time se njegov život počinje upućivati u drugom smjeru. Već tada „postaje“ ateist i kao takav živi sljedećih 20 godina. Tek 1931. vraća se vjeri u Krista (postaje i ostaje anglikanac do smrti) i počinje aktivno djelovati kao kršćanski apologet, branitelj vjere. Izdaje brojna djela, popularna među kršćanima diljem svijeta, i tako ulazi među najznačajnije kršćanske autore 20. stoljeća. Neka su mu djela prevedena i na hrvatski u splitskom Verbumu: Velika Rastava (2011.), Četiri ljubavi (2012.), Problem boli (2015.), Pisma starijeg đavla mlađem (2015.), Kršćanstvo nije iluzija (2016.). Uz to su značajni i njegovi govori na radio postaji BBC upućenoj Kraljevskom ratnom zrakoplovstvu u Drugom svjetskom ratu. K tomu, on je bio aktivan i u dijalogu s ateistima i agnosticima, pogotovo u okviru Sokratskoga kluba, tj. društva gdje se argumentirano raspravljalo o Bogu.
Nakon dugogodišnjega rada na području apologije vjere, 1950-tih godina počeo je pisati sedmodijelni fantastični niz dječjih izdanja. Upravo taj niz knjiga i njihova svrha jest predmet ovoga diplomskoga rada. Vodile su se, naime, brojne rasprave oko motiva nastanka samih knjiga, jer su nastale nedugo nakon povijesno zabilježene rasprave Lewisa i 20 godina mlađe Elizabeth Anascombe. Iako ugledan profesor i utjecajan apologet, te je raspravne večeri doživio neuspjeh koji je godinama poslije doživljavan kao razlog preusmjerenja „dječjoj literaturi“. Spomenuti događaj doista je teško pao Lewisu, ali ne može se reći da je to razlog nastanka dječjih knjiga jer ih je već prije toga spremao i planirao napisati i objaviti.
Ono što je značajno za spomenute knjige jest velika količina biblijskih sličnosti, tj. autor je u svoje priče uključio nemalen broj događaja koji se podudaraju sa svetopisamskim tekstovima. Priče u kojima središnje mjesto zauzima lik lava Aslana simbolizira lik Isusa Krista, a najznačajniji događaji, analogni Svetom Pismu (prisutni u prve dvije knjige koje su predmet rada) jesu: Postanak, istočni grijeh; Judina izdaja Gospodina, muka, smrt i uskrsnuće te se uz to obrađuje i pitanje Objave i navještaja Evanđelja.
Na kraju se donosi zaključak da su Kronike plod dugogodišnjega vjerskog zalaganja autora te da su one same prožete njegovim prijašnjim znanjem i proučavanjem teologije. Stoga su plastični prikazi svetopisamskih događaja, zaogrnuti u „mitski“ plašt, ali i pojednostavljena tumačenja teoloških pitanja, poželjni u biblijskom pastoralu nižih uzrasta uza stalan nadzor vjeroučitelja.
Domagoj Markić
Bogoslov Mostarsko-duvanjske biskupije, student Teološkoga fakulteta Papinskoga Gregorijanskoga sveučilišta u Rimu, Domagoj Markić, na svršetku pete godine filozofsko-teološkoga studija uspješno je položio sve ispite, napisao uradak (elaborato) od 45 stranica i tako postigao diplomu iz teologije, 20. lipnja 2018. Mentor mu je diplomske radnje bio francuski svećenik iz Tuluza, voditelj ureda na Kongregaciji za katolički odgoj, msgr. Philippe Curbelié.
Domagoj je župljanin župe Polog kod Mostara. Rođen je 14. studenoga 1994. Završio je Srednju elektrotehničku školu u Mostaru. Prijavio se u bogosloviju 2013. godine. Nakon dvogodišnjega studija filozofije u Sarajevu, Biskup ga je poslao u Rim na studij teologije. Boravio je u Papinskom zavodu Germanicum-Hungaricumu, a pohađao predavanja na Teološkom fakultetu Papinskoga sveučilišta Gregorijane. Vrativši se u Mostar ovoga ljeta, stavio se na pastoralno raspolaganje. Biskup ga je, nakon obavljenih petodnevnih duhovnih vježbi u rujnu ove godine, u dogovoru sa župnikom don Krešom Puljićem, poslao u župu Svetoga Tome apostola na Bijelom Brijegu u Mostaru. Pastoralnu godinu u župi dopunja pohađanjem povremenih crkveno-teoloških predavanja u Zagrebu u Nadbiskupskom Pastoralnom centru za đakone iz više biskupija i redovničkih provincija. Nedavno je predstavio Ordinariju molbu za primanje sv. Reda đakonata.
Donosimo kratko predstavljanje Domagojevog rada.
Sažetak diplomskoga rada
Završna godina teološkoga studija na sveučilištu Gregorijani karakteristična je po tome što se u prvom semestru prati tzv. sustavni seminar, kojemu je svrha pregledati šire područje teologije tražeći sintezu (za razliku od ostalih tematskih seminara koji su koncentrirani na užu temu), a u drugom semestru konzultantski seminar u svrhu pisanja diplomskoga rada. Kako će ovi seminari izgledati, više ovisi o samom profesoru negoli o studentu.
Prof. Philippe Curbelié odlučio je spojiti ova dva seminara u jedan, tako da studenti kroz cijelu godinu imaju susrete s raspravama te ujedno kroz akademsku godinu pišu završni rad. Tema seminara jest: Teološka istraživanja i Učiteljski nadzor nakon Drugoga vatikanskoga koncila (Ricerche teologiche e vigilanza magisteriale dopo il Concilio Vaticano II). Zadatak je pozornim čitanjem tekstova Kongregacije za nauk vjere i Međunarodne teološke komisije dati odgovore na prije određena pitanja koja profesor stavlja pred studenta. Svrha je diplomskoga seminara dvojaka. S jedne strane, želi pomoći studentu, na kraju teološkoga studija, utvrditi poznavanje jasnih granica u okviru kojih može temeljiti svoju osobnu teološku sintezu, a, s druge strane, želi mu pomoći prepoznati pitanja koja su i dalje otvorena.
Tako se Domagojeva diplomska radnja sastoji od sljedećih poglavlja, koja su obrađivana na razrednim sastancima gdje su pojedini studenti, uz pomoć mentora, tražili crkvene tekstove i o njima raspravljali i davali odgovore na ova pitanja.
FUNDAMENTALNA TEOLOGIJA:
- Postoje li kriteriji koji su uvijek valjani za katoličku teologiju?
- Kako raspoznati istinitost očitovanja osjećaja vjere(sensus fidei)?
- Kako tumačiti dogme?
- Što je to nauk koji Crkveno učiteljstvo naučava da ga valja smatrati definitivnim?
- Kako vrjednovati privatnu objavu?
TRINITARNA TEOLOGIJA I KRISTOLOGIJA
- Može li se govoriti o ljudskoj osobi Isusa Krista?
- Što se može reći o sadržaju znanjâ i spoznajâ Krista, Boga i Čovjeka?
- Kako Bog izvodi spasenje?
EKLEZIOLOGIJA
- Može li se doista Crkva pozivati na Isusovu volju kao na svoje utemeljenje?
- Može li se apostolsko nasljedstvo poistovjetiti s apostolstvom koje je zajedničko cijeloj Crkvi?
- Može li se govoriti o sveopćoj Crkvi kao o zbroju partikularnih Crkava?
- Može li Crkva moliti za oproštenje prošlih grijeha svojih članova?
TEOLOŠKA ANTROPOLOGIJA
- Koji je temelj ljudskoga dostojanstva?
- Koje je dostojanstvo žene?
- Koje je dostojanstvo ljudskoga tijela?
- Kako artikulirati evangelizaciju i ljudsko promaknuće?
Na svih ovih 16 pitanja Domagoj je, kao i ostali studenti, odgovarao s pomoću dokumenata koje je izdala Sveta Stolica, ponajviše Kongregacija za nauk vjere i Međunarodna teološka komisija.
Petru i Domagoju, bogoslovima molimo od Boga obilje pastoralna rada,
duhovne radosti i svakovrsne milosti u životu i izabranu svećeničkom zvanju!
Izvor: urednik/www.md-tm.ba
