Hodočašća u Međugorje od sada ne moraju biti samo privatna. Naime, na misi koja je proslavljena u nedjelju 12. svibnja u Međugorju apostolski nuncij u BiH Luigi Pezzuto i posebni apostolski vizitator Svete Stolice za Međugorje poljski nadbiskup Henryk Hoser zajednički su priopćili da je papa Franjo odobrio hodočašća u Međugorje, koja će od sada službeno moći organizirati biskupije i župe te više ne će morati biti samo u privatnom obliku kao što je to do sada bio slučaj.
Službena internetska stranica Svete Stolice nije objavila priopćenje o događaju, ali je na (razumljive i zacijelo očekivane) upite novinara reagirao i pojasnio objavu u Međugorju privremeni voditelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Alessandro Gisotti. On je rekao da Papino dopuštenje službene crkvene organizacije hodočašća mora biti popraćeno „nastojanjem da se spriječi da se ta hodočašća tumače kao priznanje autentičnosti poznatih događaja, koji još uvijek moraju biti ispitivani od Crkve“. „Stoga valja voditi brigu da se izbjegne zbrka ili nejasnoća doktrinarnog aspekta tih hodočašća. To se odnosi na pastire bilo kojega reda i razine koji kane otići u Međugorje i tamo slaviti misu ili koncelebrirati, čak i na svečanim slavljima“, rekao je Gisotti, čije su riječi mahom prenijeli katolički mediji diljem svijeta, među ostalima i vatikanski portal „Vatican News“ na temelju kojega je nastao ovaj izvještaj.
„Imajući u vidu“, nastavio je privremeni voditelj Tiskovnoga ureda Sveta Stolice, „ veliki broj ljudi koji dolaze u Međugorje i obilne plodove milosti koji od toga dolaze, to je dopuštenje dio posebne pastoralne pozornosti koju je Sveti otac želio pokloniti toj stvarnosti, imajući u vidu jačanje i promicanje dobrih plodova.“ Prema Gisottijevim riječima apostolski će vizitator „sada s većom lakoćom moći uspostavljati odnose sa svećenicima zaduženima za organizaciju hodočašća u Međugorju te će lakše osigurati pouzdane i dobro pripravljene osobe dajući im informacije i usmjerenja kako bi plodno mogle voditi ta hodočašća, u slozi s redovitim osobljem u mjestu“. Spomenuti vatikanski portal objavio je u ponedjeljak 13. svibnja – slučajno ili ne, baš na Gospu Fatimsku – članak o toj temi Andree Torniellija, poznatog talijanskoga vatikanista koji od prosinca prošle godine obnaša službu uredničkog ravnatelja Dikasterija za komunikacije, tijela koje obuhvaća kompletnu medijsku pojavnost Svete Stolice sa svim pojedinim medijskim ustanovama i kućama. U tom članku Tornielli podsjeća da je za razumijevanje Papine odluke korisno prisjetiti se nekih odlomaka iz „Evangelii gaudium“, programatske apostolske pobudnice pape Franje. među ostalim Tornielli citira dio pobudnice u kojem Papa kaže da se u pučkoj pobožnosti može opipati način na koji se vjera utjelovila u kulturu te se i dalje njome prenosi. Citira i dio u kojem se papa Franju u „Evangelii gaudium“ poziva na latinoameričke biskupe, rekavši da je zajednički hod prema svetištima, na koji se vode djeca te se pozivaju i drugi da se priduže, „već sam po sebi čin evangelizacije“. Tornelli je naveo i Papin zaključak: „Nemojmo sputavati ili misliti da možemo kontrolirati tu misionarsku snagu.“
Na temelju tih Papinih riječi sam je Tornielli zaključio: Činjenica je da su milijuni hodočasnika u proteklim godinama doživjeli znakovito iskustvo vjere na svojem putovanju u Međugorje: potvrđuju to dugački redovi kod ispovjedaonica i večernje euharistijsko klanjanje u župnoj crkvi, koja bude ispunjena vjernicima da ne ostane ni kvadratnog metra slobodnog prostora.“
Tornielli je, nadalje, uputio na intervju koji je papa Franjo još 2013. godine dao o. Alexandreu Awiju Mellu, mriologu koji je sada tajnik Dikasterija za laike, obitelj i život. Vjerujem da je u Međugorju milost. To se ne može zanijekati. Ima ljudi koji se obraćaju“, rekao je Papa u tom razgovoru. Od intervjua je napravljena knjiga „E mia madre. Incontri con Maria – To je moja Majka. Susreti s Marijom“, objavljena na talijasnkom jeziku. „Papa Franjo svakako je upozorio na protagonizam vidjelica te na umnažanje poruka i tajni, ali nikada nije zanemario pozitivne plodove iskustva hodočašća“, napisao je Tornielli komentirajući iskaze Svetoga Oca. A uputio je i riječ iz uvoda u knjigu koju je napisao argentinski teolog Carlos Maria Galli. „Za Franju je najvažnija marijanska vjera ‘svetog vjernog naroda Božjega’, koji nas uči voljeti Mariju onkraj teološkog promišljanja. kao sin i član, kao i svi drugi, Božjega naroda, Bergoglio – Franjo sudjeluje u ‘sensus fidei difelium’ (osjećaju vjere vjernika) te se identificira s dubokom marijanskom pobožnošću kršćanskog puka“, napisao je Galli u tom komentaru.
Na temelju svega rečenoga Tornielli je zaključio: „Upravo je to razlog što je Papa želio, dok se nastavlja proučavanje fenomena Međugorja i dok nema pravorijeka o autentičnosti ukazanja, priznati one koji se suočavaju s tegobama hodočašća kako bi otišli na to mjesto i molili. Iz toga je razloga želio svojega trajnoga izaslanika, biskupa od Svete Stolice, koji je ovlašten za pastoralnu skrb o hodočasnicima. A iz istoga toga razloga sada odlučuje ići tragom onoga što je prije više od dvadeset godina izjavila Kongregacija za nauk vjere, koja jest dopustila hodočašća u Međugorje, ali samo u ‘privatnom obliku’. Sada će pak biskupije i župe moći organizirati i voditi te hodočasnike koji su izraz marijanske pobožnosti Božjega naroda.“
Za spomen vatikanski portal Papinu je odluku komentirao i poznati talijanski mariolog, član Papinske marijanske akademije, Antonino Grasso. Glede same odluke Grasso je jasan. „Dopuštanjem hodočašća papa Franjo ne ulazi u meritum doktrinarnih pitanja koja se odnose na navodna ukazanja Djevice šesterim vidjeocima, a počela su u lipnju daleke ’81. godine te, kao što svi znaju, još nisu završila“, rekao je Grasso. „To je opredjeljenje“, istaknuo je, „u okvirima posebne pastoralne pozornosti koju Sveti Otac želi dati stvarnosti Međugorja, imajući u vidu znatan priljev vjernika i obilne i neporecive plodove milosti.“
Pojasnivši mjesto (marijanskih) ukazanja u životu Crkve – da ona ne donose neku novu objavu, ali imaju proročku ulogu u tumačenju sadašnjeg trenutka u svjetlu te objave – Grasso je podsjetio što je o Međugorju svojedobno rekao veliki francuski teolog Rene Laurentin: „Svi bismo se, u novim prilikama koje su nastale, trebali prisjetiti što je napsao taj veliki mariolog kojise izravno bavio fenomenom: ‘Milost i plodovi i dalje se manifestiraju u Međugorju. Ako su ta marijanska ukazanja uistinu plod Neba, tada ih nitko ne će moći osporiti’“ – „Ne treba se žuriti“, zaključio je stoga Grasso.
Preuzeto iz tiskanog izdanja “Glasa Koncila” – 19. svibanja 2019 (br. 20)
