1966.

Dana 8. lipnja 1966. Biskupski ordinarijat u Mostaru, potpisom don Marka Perića, tajnika Biskupije, u ime biskupa Petra Čule, upućuje pismo Branku Periću, stručnjaku Rudnika mrkog uglja Mostar iznoseći mu plan i potrebu za izgradnjom crkve u Cimu na biskupijskoj [nacionaliziranoj] zemlji, uz groblje „Smrčenjaci“.

Dana 13. lipnja 1966. Ordinarijat postavlja kod Odsjeka za komunalne poslove Skupštine općine [SO] Mostar zahtjev za lokaciju crkve za samostalnu župu u Cim – Ilići budući da su se stanovnici sela Cim – Ilići obratili Biskupskom ordinarijatu u Mostaru s molbom da bi se u njihovoj sredini osnovala samostalna župa jer:

sadašnja jedina katolička crkva u gradu Mostaru, kamo crkvenoteritorijalno sada pripadaju, ne može zadovoljiti ni potrebe stanovnika grada, a kamoli okolnih sela,
osnivanje samostalne župe u njihovim selima predviđeno je prije skoro sedamdeset godina.

Za tu potrebu Biskupija je kupila odgovarajuće zemljište u Cimu kod Smrčenjaka…, a koje je Gradska eksproprijacijska komisija 1948. godine oduzela Biskupiji.

Dana 28. srpnja 1966. načelnik Sekretarijata za upravno-pravne poslove SO Mostar, Muriz Maslo, Rješenjem br.: 02/IV-423/1 odbija zahtjev kojim se traži lokacija za izgradnju župnoga stana na k.č. 2593 k.o. Cim … „Nakon provedenog postupka u smislu zaključka Savjeta za komunalne poslove i Urbanizam SO Mostar od 13.5.1966. godine i pribavljenog stručnog mišljenja od strane Urbanističkog zavoda u Mostaru LK Broj: 1030/66 od 18.7.1966. godine ustanovljeno je da se zahtjevu ne može udovoljiti jer na rudnom području na kojem se nalazi predmetna parcela nije dozvoljena izgradnja, niti je za to područje rađeno urbanističko rješenje. Izgradnja stambenih objekata dozvoljena je samo na mjestima utvrđenim urbanističkim rješenjem naselja Ilići sa zapadne strane puta Mostar – Vrelo Radobolje.“

Dana 15. kolovoza 1966. Biskupski ordinarijat preko Sekretarijata za upravno-pravne poslove SO Mostar pravovremeno upućuje žalbu ili utok spomenutom Republičkom sekretarijatu jer:

1) predmetni predio puta Mostar – Vrelo Radobolje u naselju Ilići nalazi se u krajnjoj periferiji i samoga naselja Ilići, a pogotovo drugoga naselja Cim;

2) Zahtjevom nije tražena izgradnja stambenog objekta nego lokacija za izgradnju crkvenih objekata koji ne mogu biti na periferiji naselja;

3) osnivanje Župe planirano je davne 1899., a ta naselja imala su 1892. Godine 800 katolika, a 1958. preko 3000 katolika;

4) Rješenje obrazlaže odbijanje molbe time što se predmetna parcela nalazi na rudno-eksploatacijskom području, na kojem, navodno, nije dozvoljena izgradnja i jer nema urbanističkog rješenja: a) rudno područje naselja Cim-Ilići postoji već desetljećima na kojem su poslije II. svjetskog rata sami administrativni organi Gradskog odbora odnosno općine promicali izgradnju stambenih objekata na tom području izdajući potrebne građevinske dozvole; b) Biskupija je sprema potpisati dokument da neće tražiti nikakve odštete u slučaju oštećenja objekta; c) na istom rudnom području u izgradnji je drugi dio velike bolnice, a već je izgrađena velika trgovina, a „u najnovije doba Socijalistički savez namjerava podignuti za naselja Cim – Ilići društveni dom u blizini trgovačke prodavaonice, i u tu svrhu pribavljeno je i otkupljeno pogodno i potrebno zemljište, a nalazi se nedaleko mjesta na kojem mi želimo podići objekt župskoga stana za osnivanje samostalne župe.“