1981.

Dana 6. srpnja 1981. Biskupski ordinarijat isplatio je zemljište na Džoluši.

Dana 7. srpnja 1981. novi dijecezanski biskup msgr. Pavao Žanić moli Zavod za urbanizam i komunalne djelatnosti te RO za prostorno uređenje SO Mostar da pri planiranju razvoja i urbanog uređenja grada Mostara s prigradskim naseljima uzme u obzir i potrebe vjernika katolika, tj. planiranje lociranja vjerskih objekata (crkava i župnih kuća uz dotične crkve) u pojedinim predjelima grada Mostara: u Cimu, Ilićima, Rudniku, Zaliku, posebno požurujući izdavanje dozvole, na već davno predani zahtjev za suglasnost na lokaciji Džoluša; trinaesta kopija pisma poslana je i Komisiji za vjerska pitanja SO Mostar.

Dana 30. prosinca 1981. Ordinarijat dostavlja prilog javnoj raspravi prostornog uređenja grada Mostara na dostavljeni mu Nacrt prostornog plana u kojem se ističe: „Prihvatajući čovjeka kao subjekt prostornog uređenja, naselja su prvenstveno definisana funkcijama zadovoljavanja ljudskih potreba u najširem smislu“ (str. 13). Biskup Žanić na ovo odgovara: „Imajući ove riječi pred sobom držim da u predloženom konceptu Prostornog plana treba dati i prostor za religiozne objekte (crkve i župne kuće) kojih u predloženom konceptu nema iako se već sada osjeća velika potreba za njima. Tako npr. na području mjesnih zajednica Rodoč, Jesenica, Cim (već je prije od ovog Ordinarijata upućen zahtjev za gradnju svećeničkog doma i osnivanje župnog centra u tom dijelu grada – dopis br. 227/81 od 27.3.1981., pa molim da taj zahtjev bude ponovno uzet u razmatranje), Ilići…“.